CG Live

Vaš pogled na grad

DR BURDŽOVIĆ: KRIZE POPUT KORONE OSTAVLJAJU DUBOK TRAG U LIČNOSTI

„U većini naprednih zemalja, paralelno sa pronalaskom vakcine ili lijeka za koronu, stalno se upozorava na uticaj pandemije na mentalno zdravlje stanovništva i traga za najboljim rješenjima – kako i na koji način sačuvati mentalno zdravlje stanovništva. Nažalost, nemam informacije da se kod nas planira bilo kakva aktivnost vezana za sanaciju mentalnog zdravlja nakon korona krize“, navodi dr Maida Burdžović iz Bijelog Polja, specijalistkinja psihijatrije.


Ona u razgovoru za portal Analitika ističe da svijet nakon korone više neće biti isti.


„Ovakve krize ugrađuju se u ličnost čovjeka i ostavljaju dugoročan trag na cjelokupni njegov život. Boje ga, oblikuju i usmjeravaju njegov tok”, objašnjava Burdžović.
ANALITIKA: Imate li saznanje iz stručnih krugova – planira li se nacionalna strategija za poboljšanje mentalnog zdravlja građana nakon korone, s obzirom na to da smo svjedoci teške situacije koja traje skoro godinu?
BURDŽOVIĆ: Pandemija izazvana Covidom-19 predstavlja najveću prijetnju savremenom čovječanstvu. Sada sa sigurnošću možemo da tvrdimo da život prije i poslije korone – neće biti isti. I, dok se u naučnim krugovima još uvijek traga za vakcinom, ljekovima koji će spriječiti dalju poharu ovim virusom, većina naprednih zemalja paralelno s tim stalno upozorava na uticaj pandemije na mentalno zdravlje stanovništva i traga za najboljim riješenjima – kako i na koji način sačuvati mentalno zdravlje stanovništva.
Nažalost, mi i dalje spadamo u zemlje u kojima se o tome malo vodi računa. Nijesam u posjedu informacija kojima se planira bilo kakva aktivnost vezana za sanaciju mentalnog zdravlja nakon korona krize.
ANALITIKA: Kako da se sačuvamo od stresa i anksioznosti u ovom dugom periodu?
BURDŽOVIĆ: Stres je u ovakvim situacijama neminovan, a svaki pojedinac se s njim suočava na sebi svojstven način. Stres je normalna reakcija našeg organizma na njemu stresnu situiaciju, s tim što svaki pojedinac u sebi teži da zadrži balans, te da ne dođe do razvoja nekih patoloških posljedica kada govorimo o distresu. Anksioznost, s druge strane, predstavlja patološki strah, a on je u ovakvim situacijama čest i može biti jedan od simptoma distresa. Zrela ličnost istovremeno ima veću sposobnost za adaptaciju na novonastale okolnosti, pa se samim tim i lakše nosi sa stresom. Kod ovih drugih, nažalost, često dolazi do razvoja niza simptoma koji mogu varirati od blagih, preko umjerenih do teških. Kvalitetan san, dobra ishrana, umjerena fizička aktivnost, boravak na otvorenom neki su od načina kojima se možemo boriti protiv stresa.
ANALITIKA: U nizu poremećaja koji su proistekli iz ovih vanrednih okolnosti je i hipohondrija, porast sve većeg broja umišljenih bolesnika i onih koji pretjerano brinu o svom zdravlju. Kako prepoznati potencijalnog hipohondra?
BURDŽOVIĆ: Hipohondrijaza, narodski rečeno ,,strah od bolest” je vrlo česta pojava u našem društvu i bez pandemije. Kada se u društvu dešava situacija da ,,neprijatelja” koji nas može uništiti imamo svuda oko nas, strah kod ovih pacijenata izuzetno raste, nerijetko poprima karakter paničnog, pa sve do psihotičnog, koji je jedan od najintenzivnijh oblika straha. Takve ljude nije teško prepoznati, uglavnom su preokupirani svojim zdravljem i često pričaju o tome s bilo kim.


ANALITIKA: Od početka pandemije uslijedili su brojni savjeti o tome kako se treba ponašati i kako moramo mijenjati navike koje su postale dio ponašanja u toj mjeri da ih je većina tek sada postala svjesna… Koliko je teško naglo mijenjati navike i kako to može uticati na čovjeka?

BURDŽOVIĆ: Nažalost, većina naših ponašanja poslije određenog perioda se odvija skoro po automatizmu, tj. daleko od kontrole naše volje, čak i onda kada je to ponašanja po nas pogubno. Samim tim sve te naše “nesvjesne aktivnosti”, navike prvo je potrebno razumjeti na pravilan način, napraviti uvid da li su i koliko pogrešne, a zatim ih zaustavljati snagom naše volje. U nekim situacijama je to jako teško i predstavlja ozbiljan problem.


ANALITIKA: Da li u ovom periodu pandemije ljudi možda više koriste nedozvoljene supstance, drogu, ali i alkohol, ljekove za smirenje….?


BURDŽOVIĆ: Prema nekim svjetskim istraživanjima sva destruktivna ponašanja od početka pandemije su u porastu, dva do tri puta više, u odnosu na prethodnu godinu. U to spadaju i zloupotreba alkohola i droga, pa sve do samoubistva. Mi po tome, nažalost, ne zaostajemo za savremenim svijetom.


ANALITIKA: Pošto nemamo kontrolu nad ovom situacijom, jer je nama ovaj virus nov i sa sobom nosi neizvjesnost, pa stoga ne možemo predvidjeti koliko dugo može trajati, kako onda ostati pozitivan, jer su i neke studije pokazale čvrste veze između neizvjesne budućnosti i anksioznosti, a netrpeljivost prema neizvjesnosti pokazalo se da ima visoku korelaciju upravo sa depresijom?


BURDŽOVIĆ: Ponoviću, otpornost svih nas je individualna, moramo se naučiti da se izborimo sa ovom krizom. Jedino što je dobro kod svih kriza je to što su – prolazne. Onda kada ne uspijevamo da se izborimo sa nadolazećim problemom i kad kriza počne da savladava naše mehanizme odbrane najbolje je potražiti – stručnu pomoć. Univerzalni recept ne postoji.


ANALITIKA: Naučnici sa Instituta za društvena i ekonomska istraživanja pri Univerzitetu u Eseksu tvrde da žene teže podnose izolaciju, usljed mjera karantina koje su uvedene zbog korona virusa. Možete li to da nam prokomentarišete?


BURDŽOVIĆ: Jedno od mogućih objašnjenja je to da su žene aktivniji dio društvene zajednice, te da kao takve u ovakvim okolnostima “više” trpe.


ANALITIKA: Da li će novonastala situacija i iskustvo koje je skoro cijeli svijet prošao, ostaviti posljedice koje će se ogledati i kada prođe pandemija?


BURDŽOVIĆ: Na početku sam rekla da svijet neće biti isti, jer ovakve krize “ugrađuju” se u ličnost čovjeka i ostavljaju dugoročan trag na cijelokupni njegov život. Boje ga, oblikuju i usmjeravaju njegov tok. Nadam se da će savremeni čovjek izvući najbolje pouke iz ovog perioda i svaku narednu krizu dočekati mnogo spremnije i bolje.