Delegacija Vlade Crne Gore na prvoj Konferenciji Amandana Konvencije

Delegacija Vlade Crne Gore, koju predvodi ambasador Veselin Šuković, stalni predstavnik Crne Gore pri UN, OEBS i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, učestvuje na prvoj Konferenciji strana ugovornica Amandana Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnih materijala u organizaciji Međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču, od 28. marta do 1. aprila 2022. godine. Članovi delegacije Crne Gore su Tamara Đurović, nacionalna kontakt osoba za Konvenciju o fizičkoj zaštiti nuklearnih materijala i njenih Amandmana i rukovoditeljka Direkcije za vazduh, vodu i zemljište u Direktoratu za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Slavica Braunović, samostalna savjetnica u Direktoratu za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Bosiljka Vuković Simonović, I sekretarka u Stalnoj misiji Crne Gore pri UN, OEBS i drugim međunarodnim organizacijama u Beču.

Konferencija predstavlja multilateralni forum na kojem se uporedo sa plenarnim zasijedanjem održava niz regionalnih i bilateralnih sastanaka, kao i drugih važnih događaja koji se organizuju na marginama Konferencije. Konferenciju, koja je istorijska i održava se nakon globalnog stupanja na snagu Amandmana, otvorio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Mariano Grossi, dok su u okviru plenarnog dijela zasijedanja Konferencije, aklamacijom izabrana dva predsjedavajuća ambasador Švajcarske Bennu Laggner i ambasador Nigerije Sulejman Daudi Umar.

Šef Delegacije Vlade Crne Gore ambasador Veselin Šuković predstavio je, u nacionalnoj izjavi, do sada ostvarene rezultate saradnje Crne Gore sa Agencijom u oblasti nuklearne bezbjednosti i istakao napredak Crne Gore u zaokruživanju pravnog i administrativnog okvira u oblasti nuklearne bezbjednosti, kao i važnost punopravnog članstva Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnih materijala i njenih amandmana. U svom istupanju ambasador Šuković je ukazao da je neisprovocirana i neopravdana vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu dovela do izuzetno opasne situacije, takođe, u pogledu nuklearne bezbjednosti i pozvao Rusiju da hitno sprovede odluku Međunarodnog suda pravde od 16. marta 2022. godine. Data je puna podrška inicijati i konsultacijama GD IAEA Grosija u postizanju dogovora oko okvirnog sporazuma kojim bi se IAEA omogućilo dostavljanje pomoći Ukrajini i osiguralo sprovođenje svih stubova nuklearne sigurnosti i bezbjednosti u nuklearnim postrojenjima u Ukrajini.

Crna Gora se pridružila izjavi Evropske unije kojom se pozdravlja usvajanje rezolucije Borda guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju GOV/2022/17 Sigurnost, bezbjednost i zaštitne mjere (safeguards) implikacije situacije u Ukrajini i poziva se na njeno sprovođenje. Izjavom su države podsjetile da preambula Amandmana Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala izričito poziva na zahtjev Povelje Ujedinjenih nacija da se sve članice u svojim međunarodnim odnosima suzdrže od prijetnji ili korišćenja sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnsti bilo koje države, ili na bilo koji drugi način koji nije u skladu sa ciljevima Ujedinjenih nacija. U izjavi se nadalje navodi da nastavak ruske agresije na Ukrajinu predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i suprotan je zajedničkom opredjeljenju za jačanje međunarodne arhitekture nuklearne bezbjednosti, uključujući univerzalno pridržavanje i sprovođenje Amandamana Konvencije. Izjavom se ističe da pomenuta agresija još jednom naglašava hitnu potrebu za pravno obvezujućim međunarodnim pravilima koja izričito zabranjuju oružane napade na bilo koje nuklearno postrojenje posvećeno miroljubivim svrhama na što pozivaju rezolucije Generalne konferencije Međunarodne agencije za atsomsku energiju GC(XXVII)/RES/407 i GC(XXIX)/RES/444 .

Ciljevi Amandmana su postizanje i održavanje, u cijelom svijetu, djelotvorne fizičke zaštite nuklearnog materijala koji se koristi za mirnodopske svrhe i nuklearnih postrojenja koja se koriste u mirnodopske svrhe, spriječiti i suzbijati prestupe koji se odnose na takav materijal i postrojenja po čitavom svijetu, kao i olakšati saradnju među državama ugovornicama u tom smislu.

Postizanjem punopravnog članstva Amandmana na Konvenciju o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala države jasno izražavaju stav da su protiv nuklearnog terorizma, odnosno izražavaju stav da žele da se uklone potencijalne opasnosti koje stvaraju nelegalna trgovina, nezakonito prisvajanje i upotreba nuklearnog materijala i sabotaža nuklearnog materijala i nuklearnih postrojenja, pri tom konstatujući da fizička zaštita od takvih djela postaje pitanje koje stvara sve veću zabrinutost na nacionalnom i međunarodnom nivou. Aktivnostima i razmjenom informacija u okvirima Amandmana na Konvenciju o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala države su u poziciji da osnaže međunarodnu saradnju, kako bi uspostavile, u skladu sa nacionalnim zakonima svake države ugovornice i sa ovom Konvencijom, djelotvorne mjere za fizičku zaštitu nuklearnog materijala i nuklearnih postrojenja. Imajući u vidu da se međunarodno formulisane preporuke za fizičku zaštitu, s vremena na vrijeme inoviraju, zajedničkim djelovanjem u okviru ovog Amandmana mogu se dati smjernice za savremena sredstva postizanja djelotvornih nivoa fizičke zaštite. Tokom zasijedanja, apelovano je na preostalih 35 država potpisnica CPPNM-a koje nisu pristupile Amandmanu, kao i na 29 država koje nisu članice ni CPPNM-a da što je skorije moguće pristupe konvencijama.