Pojačanom saradnjom do civilnog sektora na nivou društava najboljih demokratija

Država će urediti povoljan ambijent za razvoj nevladinih organizacija (NVO), jer su one izvor znanja, ekspertiza i generator sredstava, koja se ulažu u poboljšanje kvaliteta života, a za punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je sistemski odgovoriti na izazove njegove nedovoljne razvijenosti i slabosti postojećeg modela državnog finansiranja.

To je saopšteno na okruglom stolu tokom javne rasprave o Nacrtu Strategije saradnje organa državne uprave i NVO za period 2022-2026 i dokumentu „Identifikovani problemi i moguća rješenja budžetskog finansiranja projekata i programa NVO“, koji je organizovan danas u Podgorici.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, istakla je da država ima obavezu da uredi i stvori povoljan ambijent za razvoj nevladinih organizacija i da odgovore na to pružaju Strategija saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026 i Identifikovani problem i moguća rješenja budžetskog finansiranja NVO.

„Tim prije što je u Crnoj Gori do 1. decembra 2021. godine registrovano 6314 nevladinih organizacija, koje su samo u 2020. godini prema dostupnim izvještajima prihodovale oko 34,7 miliona eura i zapošljavale ukupno 1.458 ljudi“, navela je Srzentić.

Smatra da je nevladin sektor izvor znanja, ekspertiza i generator sredstava, koja se ulažu u poboljšanje kvaliteta života građanki i građana, kao i infrastrukture.

„Država je zbog što bolje apsorpcije EU fondova od strane NVO, obezbjedila sredstva za kofinansiranje u 2020. u iznosi oko 4,5 miliona eura. A da bi postigli punu funkcionalnost civilnog sektora neophodno je da sistemski odgovorimo na izazove njegove nedovoljne razvijenosti u svim regijama, slabosti postojećeg modela državnog finansiranja, previše zahtjevno licenciranje u oblasti socijalne zaštite i na mnoge druge“, kazala je Srezentić.

Prema utvrđenim međunarodnim pokazateljima, kako je ukazala, crnogorski NVO sektor ostaje relativno nerazvijen.

„Jedan od najvažnijih međunarodno utvrđenih pokazatelja razvijenosti nevladinog sektora je koliko radne snage zapošljava u odnosu na ukupan broj zaposlenih u zemlji. Prema podacima Uprave za statistiku to je 0,8 odsto“, navela je Srzentić.

Prema njenim riječima cilj je da se pojednostavi i digizalizuje postupak osnivanja NVO i uspostavi sistematsko, statističko praćenje razvijenosti NVO sektora.

„Starteškim dokumentima je definisano da je neophodno unaprijediti normativni i strateški okvir razvoja, saradnje i finansiranja NVO u ključnim oblastima javnih politika, obezbijediti redovno mjerenje efekata javnog finansiranja NVO, ojačati kapacitete javne uprave za efikasno učešće NVO u pripremi i primjeni javnih politika, uspostaviti efikasnu koordinaciju međunarodne donatorske podrške NVO“, navela je Srzentić.

Vd. generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA programe u MJUDDM, Marija Hajduković, istakla je da je Nacrt Strategije izrađen kroz transparentan i otvoren pristup i zaključila da nevladine organizacije predstavljaju snažnog partnera državi u kreiranju javnih politika.

„Prema izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu konstatovano je da je uloga civilnog društva u Crnoj Gori prepoznata i promovisana, ali da je potrebo važeći zakonski i normativni okvir poboljšati kako bi se ojačao proces konsultacija i mehanizmi saradnje između organa državnih institucija i civilnog društva u kontekstu pristupanja EU“, navela je Hajduković.

Ukazala je da, kada je u pitanju, finansiranje projekata i programa postoji samo kratkoročno, odnosno jednogodišnje finansiranje, a smatra da bi planiranje oblasti i ciljeva na period od pet do sedam godina ojačalo kvalitet saradnje između organa državne uprave i nevladinog sektora.

„U analizi stanja smo prepoznali da je opalo interesovanje nevladinog sektora za učešće u procesu evropskih integracija, da nedostaje koordinacija donorske pomoći. Prema podacima Poreske uprave ukupni prohodi crnogorskih NVO u 2020. godini iznosili su 34,7 miliona eura. Jedan od indikatora razvijenosti NVO sektora je procenat zapošljavanja ljudi u NVO sketoru u odnosu na ukupan procenat zaposlenih u Crnoj Gori. Prema trenutnim podacima, u NVO sektoru je zaposleno 0,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih, dok prema komparativnoj analizi taj prosjek na globalnom nivou iznosi 3,3 odsto“, rekla je Hajduković.

Istakla je i da je uočen nedostatak podrške resursnim centrima i da izgradnja kapaciteta NVO nije organizovana sistematski i često zavisi od odluka domaćih i stranih donora.

Ključni strateški cilj, prema riječima Hajduković, je da unapređenje postojećeg strateškog normativnog okvira za dugoročno partnerstvo sa NVO u primjeni javnih politika i pružanju usluga građanima.

„Drugi strateški cilj, koji želimo da postignemo, jeste da osnažimo NVO kao jedan od partnera organa državne uprave. Ovaj cilj se oslanja na potrebu smanjenja regionalnih razlika u razvijenosti nevladinog sektora, na jačanje inovativnosti i profesionalnosti nevladinog sektora u pružanju usluga, na jačanje unutarsektorske koordinacije NVO po uzoru na panevropske mreže“, rekla je Hajduković.

Vd. generalne direktorice Direktorata za normativno uređenje sistema javne uprave i harmonizaciju propisa u MJUDDM Danijela Nedeljković Vukčević, pojasnila je da je budžetsko finansiranje programa i projekata nevladinih organizacija veoma značajno pitanje koje ima direktne implikacije na preuzete obaveze države u procesu pristupanja EU.

„Izmjenama Zakona o NVO od 2017. godine predviđeno je minimalno izdvajanje od 0,5 odsto godišnjeg tekućeg budžeta za finansiranje programa i projekata nevladinih organizacija. U 2020. godini država je izdvojila oko 0,7 odsto što je više od zakonom utvrđenog iznosa. U prošloj godini je procenat bio niži i kretao se oko 0,5 što znači da smo se držali zakonom propisanog minimuma“, navela je Nedeljković Vukčević.

Rezultati važnih analiza i upitnika, kako je rekla, su pokazali da je postojeći model finansiranja proceduralno veoma složen i komplikovan i da finansiranje NVO nije integrisano u standardno programsko budžetiranje, kojim se postavlja finansijski okvir za sprovođenje javnih politika na nivou države.

„Prepoznali smo sljedeće izazove, a to su: godišnje određivanje prioritetnih oblasti za finansiranje, obavezno učešće NVO u konkursnim komisijama, uloga nezavisnih procjenjivača i pitanje monitoringa projekata i programa NVO“, navela je Nedeljković Vukčević.

Posebnu pažnju, kako smatra, je potrebno usmjeriti na pitanje monitoringa projekata i programa NVO, zbog toga što svaka država treba da prepozna potrebu učešća NVO u svim fazama kreiranja javne politike, ali takođe i država treba da ima značajne koristi od projekata koje finansira.

Senior ekspert za podršku u pripremi nacrta Strategije, Goran Forbici, primijetio je da je u Nacrt Straregije nastao u inkluzivnom procesu i da može da posluži kao dobar primjer, a što se tiče sadržaja dokument je, kako smatra, isplaniran na način da će nevladin sektor u budućnosti biti još glasniji i jači da će država moći još više da ga iskoristi kao resurs sa kojim je moguće unaprijediti kvalitet života u Crnoj Gori.

„Dodatna vrijednost Strategije je što planira direktne investicije u nevladin sektor, što su prošle Strategije samo u malom dijelu radile“, kazao je Forbici.