DANAS SU CVIJETI: Evo kakvi su običaji

Pravoslavna crkva poslednje nedelje pred Uskrs slavi svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim. Narodni običaji više slave prirodu i njeno novo buđenje.

Vjernici slave Cvijeti, praznik sa običajima neraskidivo vezanim za buđenje prirode i bujanje novog života.

Praznik je ustanovljen još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg vijeka nove ere.

Cvijeti spadaju u pokretni praznik koji se slavi uvijek dan posle Lazareve subote – Vrbice.

Ove godine Cvijeti “padaju” u nedelju, 21. aprila, dok je pravoslavni Uskrs 28. aprila.

Praznik Cvijeti se obilježava u svim hrišćanskim zemljama a Jevanđelisti bilježe da je Isus na kapijama grada dočekan s cvijećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge.

Kako je kod nas za palmu suviše hladno, narod se prilagodio i u crkvu se nosi šimšir, tisa, grančice vrbe ili masline.

Među pravoslavcima Cvijeti važe za jedan od najradosnijih praznika.

Uoči Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće.

Najčešće velike cvijetove margarete, da bi bili lijepi i krupni, dren da bi bili jaki, ljubičicu, da bi bili mirišljavi i privlačno, vrbove grančice, da svi budu napredni.

Ovo cvijeće se ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju.Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima.

Vjeruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.

Ranije je bio običaj da na ovaj dan šetaju okićeni cvijećem. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci. Po tome kojih cvijetova ima, ili koji kojih ima najviše djevojka razaznaje momkova osjećanja.